Selakova nagrada - za najbolju knjigu o Mihajlu Idvorskom Pupinu (Beograd, Idvor 2014)

03.03.2026.

Dobitnik nagrade: dr Milivoje Došenović, književnik

 

 

 

 

 Dr MILIVOJU DOŠENOVIĆU, KNJIŽEVNIKU

"SELAKOVA NAGRADA"

(BEOGRAD, 2014)

ZA NAJBOLJU KNJIGU

O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU

 

"Selakova nagrada" - književniku dr Milivoju Došenoviću - za najbolju knjigu o naučniku Pupinu (iz 2014) 

 

SA CENTRALNE MANIFESTACIJE POVODOM 160 GODINA OD ROĐENJA

SVETSKOG I SRPSKOG NAUČNIKA MIHAJLA IDVORSKOG PUPINA

(Jugozapadni Banat, Idvor, 9. oktobra 2014) 

Narodni dom Mihajla Idvorskog Pupina, u vreme Centralne manifestacije 160 godina od rođenja slavnog svetskog i srpskog naučnika (snimak: Aleksandar Agić, novosadska "TV Kanal 9", u Idvoru, 9. oktobra 2014).  

 

Velika Centralna manifestacija povodom 160-godišnjice od rođenja slavnog naučnika Mihajla Pupina, započela je himnom Republike Srbije "Bože pravde" (foto-arhiva: "Prestige-MIA", dom Mihajla Pupina, Idvor, 9. 10.  2014).

 

Na velikoj Centralnoj manifestaciji, povodom 160-godišnjice od rođenja slavnog svetskog naučnika i srpskog lobiste Mihajla Idvorskog Pupina, u svečanoj sali Pupinovog doma - u prva dva reda sedišta su popunili  najzaslužniji naučnici Republike Srbije i regiona, koji su dali doprinos nauci, tehnici, patentnoj dokumentaciji i književno-naučnom stvaralaštvu (iz foto-arhive: "Prestige-MIA", Idvor, jugozapadni Banat 9. oktobra 2014).

 

Na velikoj Naučnoj manifestaciji posvećenoj velikom svetskom geniju Mihajlu Idvorskom Pupinu, u Domu "Mihajla Pupina" u Idvoru - pored brojnih zvanica bili su prisutni i ugledni naučnici Republike Srbije i regiona, kao i rukovodeći vrh Vojske Republike Srbije. Na slici, u prvom redu pored Nevenke Selak-Dedić (iz USA) sede:  akademik prof. dr Nikola Hajdin, predsednik SANU, prof. dr Dragutin Zelenović i prof. dr Miroslav Vesković, nekadašnji rektor Novosadskog univerziteta i aktuelni dekan PMF-a iz Novog Sada. U drugom redu su između ostalih i načelnik generalštaba Vojske Srbije general-pukovnik Branko Krga, pored eks rektorke Beogradskog univerziteta prof. dr Marije Bogdanović. Iz foto-arhive "Prestige-MIA", u Idvoru, 9. oktobra 2014. godine.

 

 

ZVANIČNO URUČENJE "SELAKOVE NAGRADE"

ZA NAJBOLJU KNJIGU O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU (2014)

Voditeljka Centralne manifestacije i portparol Fondacije "Mladen Selak" za Reopubliku Srbiju, Marina Mia Končar proglašava dr Milivoja Došenovića, književnika iz Novog Sada - dobitnikom prestižne "Selakove nagrade" za najbolju knjigu o Mihajlu Idvorskom Pupinu (snimak: Aleksandar Agić , u Idvoru, 9. oktobra 2014).

 

"SELAKOVA NAGRADA" ZA NAJBOLJU KNJIGU O PUPINU U 2014. GODINI

Dr Milivoje Došenović, književnik - prima "Selakovu nagradu" ZA NAJBOLJU KNJIGU O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU U 2014. GODINI, od gospođe Nevenke Selak-Dedić, uz prisustvo prof. dr Branka Kovačevića, dekana Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda, i patentnog inženjera Milana Božića, predsednika Fondacije "Mladen Selak" za Republiku Srbiju (snimak: iz foto-arhive "Prestige-MIA", u svečanoj sali Doma "Mihajla Pupina" u Idvoru, jugozapadni Banat, 9. oktobra 2014).

  

Sleva: Nevenka Selak-Dedić, kćerka inovatora Mladena Selaka (1921-2014), osnivača istoimene Fondacije (iz USA), dr Milivoje Došenović, književnik i dobitnik "Selakove nagrade" ZA NAJBOLJU KNJIGU O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU U 2014. GODINI (sa nagradom i posterom svoje knjige), prof. dr Branko Kovačević, dekan Elektrotehničkog fakulteta iz Beograda, nekadašnji rektor Beogradskog univerziteta i predsednik Odbora za obeležavanje 160 godina od rođenja naučnika Pupina, i skroz desno: patentni inženjer Milan Božić, predsednik Fondacije "Mladen Selak" za Republiku Srbiju (iz foto-arhive: "Prestige-MIA", u Idvoru, 9. oktobra 2014).

   

"SELAKOVA NAGRADA" - ZA NAJBOLJU KNJIGU O PUPINU

Nagrada Fondacije "Mladen Selak" ZA NAJBOLJU KNJIGU O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU U 2014. GODINI, po odluci žirija, pripala je dr Milivoju Došenoviću, književniku iz Novog Sada, za njegovo književno i naučno delo: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija). Knjiga je štampana i publicirana u 11 dopunjenih luksuznih izdanja, sa obimom knjižnog bloka od 456 stranica u B-5 formatu.

 

Publika u prepunom domu Mihajla Idvorskog Pupina, na velikoj naučnoj manifestaciji, koja je bila posvećena 160-godišnjici od rođenja svetskog i srpskog pronalazača (foto: "Prestige-MIA", Idvor, 9. oktobra 2014).

   

Zajednički snimak zaslužnih nagrađenih naučnika Republike Srbije, koji su dali veliki doprinos  iz oblasti nauke, tehnike i književnog stvaralaštva. Pored njih su  predstavnici Fondacije "Mladen Selak" za Republiku Srbiju, kao i članovi organizacionog odbora Centralne manifestacije 160-godišnjice od rođenja velikog srpskog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina. Prvi sleva (stoji, sa posterom nagrađene knjige): dr Milivoje Došenović, književnik i dobitnik "Selakove nagrade" ZA NAJBOLJU KNJIGU O MIHAJLU IDVORSKOM PUPINU U 2014. GODINI  (snimak: Aleksandar Agić, sa novosadske "TV Kanal 9", u Idvoru, jugozapadni Banat, 9. oktobra 2014. godine).

  

Na slici, sleva: dr Milivoje Došenović, patentni inženjer Savo Vuković i akademik prof. dr Nikola Hajdin. Na desnoj slici: akademik prof. dr Nikola Hajdin, predsednik SANU Srpske akademije nauka i umetnosti, Radojka Miletić Bijelić, generalni sekretar Fondacije "Mladen Selak" za Republiku Srbiju, u sredini je dr Milivoje Došenović, književnik - sa patentnim inženjerom Savom Vukovićem (1943-2020), predsednikom Kulturnog društva "Mihajlo Pupin" iz Ljubljane  (snimak: Aco Agić, novosadska "TV Kanal 9", u Idvoru,  9. oktobra 2014).

   

Sleva: recenzent knjige o Pupinu, prof. dr Zoran Lovreković (1961-), doktor nauka informacionih tehnologija, Univerzitet u Novom Sadu. U sredini: prikaz 6. dopunjenog elektronskog izdanja: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo",  i desno: autor knjige dr Milivoje Došenović, redovni član Društva književnika Vojvodine.

 

 

U IDVORU - RODNOM MESTU NAUČNIKA MIHAJLA PUPINA

 

Idvorski pašnjaci pored Tamiša - delokrug  detinjstva slavnog svetskog i srpskog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina. Segment iz knjige dr Milivoja Došenovića, književnika: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija) iz 1. izdanja, 2005. Ovo književno delo je objavljeno i štampano u 11 izdanja.

Drevni krst na mestu prvog naselja Idvor, koje datira iz XVII veka (segment iz knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", autora dr Milivoja Došenovića, književnika, iz 1. izdanja, štampano u Novom Sadu 2005).

  

Ulazak u Idvor - rodno selo  svetskog naučnog genija Mihajla Idvorskog Pupina (snimak: dr Milivoje Došenović, 2005. godine, i insert iz njegove objavljene i nagrađene knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo").

 

Geografska karta teritorije Banata. Strelicom i crvenom tačkom je prikaz lokacije sela Idvor, mesto rođenja slavnog srpskog i svetskog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina. Selo Idvor se nalazi na udaljenosti oko 13 kilometara od Kovačice u njenom opštinskom području. Ovo banatsko selo datira iz XVII veka, kada su ga naselili Srbi koji su krenuli Seobom pod patrijarhom pećkim  Arsenijem III Čarnojevićem, a naseljavano je i  porodicama Srba iz Maćedonije, područja oko Ohrida i Struge. Iz sela Vevčani ispod padina planine Jablanice - vode poreklo i  preci slavnog naučnika Mihajla Pupina, koji su se u XVII veku naselili u banatski Idvor. Segment iz književnog i naučnog dela dr Milivoja Došenovića: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija), 11. dopunjeno štampano izdanje, "Domla-Publishing", Novi Sad 2024. godine.

 

Sleva: Njegovo preosveštenstvo episkop banatski Nikanor. Rođen je kao Veljko Bogunović 20. avgusta 1952. godine u selu Medviđa (Dalmacija). Bogosloviju je završio u manastiru Krka, gde je 1975. godine primio monaški postrig. Rukopoložen je u čin đakona iste godine na Veliku Gospojinu, a u čin jeromonaha 1. januara 1978. Zatim 1979. godine završava Moskovsku duhovnu akademiju. Bio je profesor u manastiru Krka, gde ga zatiče izbor za episkopa, a hirotonisan je za episkopa u Sabornoj crkvi u Beogradu 1985. Bio je episkop gornjokarlovački, australijsko-novozelandski. Od 2004. godine uveden je u Tron banatskih episkopa, nasledivši prethodnog vladiku Hrizostoma (svetovnog imena Milana Stolića, Ruma, 1939 - Kraljevo, 2012).

     Banatska eparhija obuhvata srpski deo Banata sa sedištem u Vršcu. Eparhija ima 158 parohija, 132 sveštenika u 6 namesništava, zatim 9 manastira: manastir Mesić (Vršac), Vojlovica (Pančevo), manastir sa hramom Svete Trojice (Kikinda), manastir Svete Melanije sa hramom Prepodobne Melanije (Zrenjanin), manastir sa hramom Svetog Arhangela (Hajdučica), manastir sa hramom Presvete Bogorodice (u Bavaništu), skup Svetih 40 Mučenika Sevastijanskih (Staro Selo kod Gaja), skup Svetog velikomučenika Dimitrija (Vlajkovac), manastir Središte sa hramom Presvete Bogorodice (Malo Središte). Ukupno u okviru Banatske eparhije manastiri imaju 40 monaških lica. Na levoj slici je vladika banatski Nikanor, u vreme služenja parastosa naučniku Mihajlu Idvorskom Pupinu, u hramu Svetih Blagovesti u Idvoru 2005. godine, na sedamdesetogodišnjicu smrti velikog svetskog genija i srpskog lobiste. Na slikama desno: Vladičanski dvor u Vršcu, izgled iz XVIII veka i nakon izmene od 1904. godine. Iz knjige autora  dr Milivoja Došenovića:  "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo" (11. dopunjeno štampano izdanje, 2024), izdavač i producent knjige: "Doma-Publishing" iz Novog Sada.

   

   Pravoslavna crkva ili  hram Svetih Blagovesti u Idvoru, rodnom selu poznatog svetskog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina. Crkva je ozidana od pečenih cigala 1803. godine, a zidanje je pokrenuo i podržao mitropolit Stefan Stratimirović. Ikonostas je radio Stevan Todorović, čuveni beogradski profesor i prota, koji je ikonostas započeo sa radom - odozdo.  Crkva ima dva groba, sa južne strane je grob paroha Arsenija Jovića sahranjenog 1803. godine, i sa severne strane crkve je grob paroha Petra Kraljeva, učesnika Majske skupštine iz 1848. godine, koja je održana u Sremskim Karlovcima, u vezi sa stvaranjem Srpske Vojvodine. U ovom pravoslavnom hramu nalazi se originalni dokument: izvod iz knjige krštenih, pod brojem 237 je ime Mihajla Pupina, sa datumom njegovog rođenja, krštenja i kumova u crkvi. Snimak hrama Svetih Blagovesti u Idvoru: dr Milivoje Došenović, 2007. godine, i insert iz njegovog književnog i naučnog dela:  "MIHAJLO PUPIN - NJEGOV ŽIVOT I NJEGOVO DELO" (romansijerska monografija), 11. dopunjeno štampano izdanje iz 2024. godine.

  

U pravoslavnom hramu Svetih Blagovesti u selu Idvor: centralni ikonostas podignut 1871. godine, uradio ga je freskopisac, beogradski profesor i prota Stevan Todorović 1876. godine. Ikonostas je rađen odozdo sa četiri reda ikona. Hram Svetih Blagovesti ima veliki sat i tri crkvena zvona (iz foto-arhive dr Milivoja Došenovića, književnika, i insert iz knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", snimak u hramu iz 2005. godine).

 

Idvorski alasi dede Milana, u ribarenju kod Tukoša na reci Tamiš. Snimak iz vremena naučnika Mihajla Pupina (insert iz knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", autora dr Milivoja Došenovića, književnika).

 

Đački orkestar iz Idvora, osnovan 1977. godine. Govori Milan Dević, direktor Osnovne škole "Mihajlo Pupin" u Idvoru, koji je u svoje vreme važio za jednog od najboljih biologa-prirodnjaka Banata (snimak iz 1980. godine, a slika je poklon dr Milivoju Došenoviću ustupljena od njegovog velikog prijatelja Dragiše Matića Uče iz Idvora).

 

Nastavno osoblje OŠ "Mihajlo Pupin" iz Idvora, sa direktorom škole Milanom Devićem, profesorom biologije (u sredini), snimak iz 1980. godine. Prilog dr Milivoju Došenoviću, autoru knjige: "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija), od njegovog velikog prijatelja i kolege Dragiše Matića Uče iz Idvora.

 

Nastavno osoblje OŠ "Mihajlo Pupin" iz Idvora, sa direktorom škole Miomirom Vukovim, profesorom tehničkog i fizike, snimak iz 1989. godine. Prilog dr Milivoju Došenoviću, autoru knjige: "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija), od njegovog velikog prijatelja i kolege Dragiše Matića Uče iz Idvora.

 

Rodna kuća slavnog naučnika i pronalazača Mihajla  Pupina u selu Idvor - nakon restauracije (snimak iz 2005. godine, iz foto-arhive dr Milivoja Došenovića, književnika, i insert iz autorove knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" romansijerska monografija, 1. izdanje "Domla-Publishing", Novi Sad, 2005. godine).

 

Glavni ulaz u rodnu kuću  naučnika Mihajla Pupina u Idvoru (insert iz knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", književnika dr Milivoja Došenovića, iz autorove lične foto-arhive, snimak iz 2005. godine).

 

Narodni dom Mihajla I. Pupina u Idvoru, nakon restauracije (insert iz knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", autora dr Milivoja Došenovića,  iz  lične foto-arhive pisca knjige, snimak 2005. godine). 

 

 

Dr Milivoje Došenović:

"MIHAJLO PUPIN - NJEGOV ŽIVOT I NJEGOVO DELO"

(ROMANSIJERSKA MONOGRAFIJA)

 

IZVOD IZ AUTOROVE KNJIGE - TOPLI SUSRETI SA IDVORČANIMA

(u vreme pripreme 1. izdanja knjige iz 2005. godine)

 

 

Punu podršku i veliko gostoprimstvo, ukazali su Idvorčani piscu dr Milivoju Došenoviću, autoru  književnog i naučnog dela:  "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", tokom  njegovih poseta selu Idvor u vezi sa pripremanjem romansijerske monografije o naučniku Mihajlu Pupinu.  Na fotografiji levo: rukovodilac (kustos) Pupinovog muzejskog kompleksa u Idvoru Stevan Kapunac Pakin (1952-2016). Na slici, desno: Ivan M. Dević (1971-2011), nastavnik u OŠ "Mihajlo Pupin" iz Idvora, koji je važio za jednog od aktivnijih sakupljača raznovrsne istorijske idvorske arhive,  ukazao je takođe toplo gostoprimstvo u svojoj kući autoru kapitalne knjige o naučniku Pupinu. Nažalost, Ivan Dević je iznenada preminuo uoči štampe 4. izdanja knjige dr Milivoja Došenovića: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija). Snimljeno u Idvoru,  krajem leta 2005. godine, iz lične foto-arhive autora knjige dr Milivoja Došenovića, književnika.  

  

Razgovori i druženja sa idvorskim govordžijama i seoskim intelektualcima, bejahu za autora knjige dr Milivoja Došenovića, književnika,  dragoceno spisateljsko iskustvo i dublje upoznavanje mentaliteta Idvorčana, kao i detaljnije upoznavanje davne prošlosti sela, i proučavanje sa aspekta  današnjeg savremeništva. Sleva: dugogodišnji učitelj iz Idvora Dragiša Matić Učo (1939-2023) bio je najbolji direktor Doma "Mihajlo Pupin" u Idvoru, a na slici desno: nastavnik Lazar Laušev, idvorski pesnik (1933-2017). Iz foto-arhive dr Milivoja Došenovića, autora knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo" (jugozapadni Banat,  Idvor, 2005).

 

Autor knjige dr Milivoje Došenović detaljno je razgledao i drevnu kuću rođenog Mihajlovog strica Nikole Pupina, dok se na fotografiji pored muzejske kuće vidi sa desne strane i deo novoizgrađene kuće Stanislava Pupina u kojoj živi sa suprugom Nadom. Snimak je napravljen u Idvoru, jugozapadni Banat 2005. godine (iz lične foto-arhive dr Milivoja Došenovića, književnika i autora knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo"). 

 

Dr Milivoje Došenović, književnik i autor knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", sa Stanislavom Pupinom, naslednikom genealoškog stabla i žive loze po Nikoli Pupinu, rođenom stricu slavnog svetskog naučnika Mihajla Pupina (segment iz autorove knjige, snimak: Stevan Brajović, u Idvoru 2005. godine).

 

Sleva: dr Milivoje Došenović, književnik, u vreme rada na knjizi: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", posetio je porodicu Dušana Pupina, na slici: srdačan susret sa njegovom suprugom Slavicom i mlađom kćerkom, Natašom Pupin (snimak: Stevan Brajović, u njihovoj kući, Idvor, jugozapadni Banat, 2005, godine).

 

Potomci Dušana Pupina, sleva: mlađa kćerka Nataša, i na slici desno: starija kćerka Sanja. Dušan Pupin je jedan od potomaka Nikole Pupina, rođenog strica slavnog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina. Autor knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", dr Milivoje Došenović, bio je gost i porodice Dušana Pupina u Idvoru, koja je piscu knjige ukazala iskreno i toplo gostoprimstvo (snimci: dr Milivoje Došenović, Idvor, 2005).

 

Sleva: plemenita idvorska starica Mira Jovanov - Filipović, prva komšinica kuće naučnika Mihajla Idvorskog Pupina,  nekoliko puta je ukazala srdačno i veoma toplo gostoprimstvo u svojoj kući  autoru knjige dr Milivoju Došenoviću. Staričine zlatne reči su utkane kao segmenti kohezione niti knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", autora dr Milivoja Došenovića, književnika. Baka-Mira je ustupila piscu knjige i nekoliko dragocenih fotografija, kao i sliku iz svoje mladosti, uoči udaje za idvorskog mesara Ljubu Filipovića. Na slici, desno banatske devojke:  Mira Jovanov, sa svojom najboljom drugaricom Bulom Isakov, snimljene u selu Sakule, sredinom XX veka. Pisac knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", književnik dr Milivoje Došenović snimio je baka-Miru ispred njene kuće, a 2005. godine uručio joj je lično u njenom domu i prvo izdanje nove knjige, videvši u njenim staračkim očima suze radosnice. Nažalost, u vreme izlaska iz štampe 3. izdanja knjige o Pupinovom životu i delu,  plemenita baka Mira Filipović preminula je u Idvoru 2007. godine.

 

 

  

 

 

 

U POSETI PUPINOVOM RODNOM IDVORU

(jugozapadni Banat, 19. marta 2016)

 

Tukoš - rukavac Tamiša, nedaleko od Pupinovog sela Idvor (snimak: dr Milivoje Došenović, 19. marta 2016)

 

Pravoslavni hram Svetih Blagovesti u Idvoru (snimak: dr Milivoje Došenović, 19. marta 2016)

 

Književnik dr Milivoje Došenović - u Blagoveštenskom hramu rodnog sela naučnika Mihajla Pupina (snimak: Aleksandar Agić, kamerman "TV Panonija" iz Novog Sada, jugozapadni Banat, Idvor, 19. marta 2016. godine).

 

Porodična grobnica roditelja naučnika Mihajla Pupina - oca Konstantina i majke Olimpijade u Idvoru

(Snimak: dr Milivoje Došenović, 2016. godine)

 

Nekadašnji paroh Blagoveštenske crkve u Idvoru, jerej Nenad Radojčić

(Snimak: dr Milivoje Došenović, ispred novog parohijskog doma, Idvor, 19. marta 2016)

 

 Dr Milivoje Došenović, sa Dragišom Matićem Učom - u Klubu muzeja "Mihajlo Pupin"

(Snimak: Aleksandar Agić, kamerman novosadske "TV Panonija", u Idvoru 2016)

 

Dragiša Matić Uča (1939-2022), jedan od prvih učitelja, koji je došao sa čuvene beogradske Učiteljske škole (1959) i trajno se preselio u rodno Pupinovo mesto Idvor u jugozapadnom Banatu. Pored toga što je bio omiljeni učitelj idvorskim generacijama đaka, toliko je bio i brižan za zaostavštinu slavnog naučnika Pupina. On se smatra jednim od najboljih poznavalaca arhivske građe o slavnom srpskom i svetskom naučniku. Bio je najbolji direktor Doma "Mihajlo Pupin" i Pupinovog kluba u Idvoru. Sa književnikom dr Milivojem Došenovićem je imao dugogodišnju i plodnu saradnju. Zahvaljujući dobrom Uči, mnoge neobjavljene i zanimljive arhivske fotografije prvi put su i ugledale svetlost dana u knjizi: "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija), autora i srpskog književnika dr Milivoja Došenovića. Knjiga je doživela da se publicira i štampa u 11 dopunjenih izdanja od 2005-2024. godine. Snimak: dr Milivoje Došenović, u Idvoru 19. marta 2016. godine.

 

Na levoj fotografiji: dr Milivoje Došenović, književnik, redovni član Društva književnika Vojvodine, sa idvorskim učiteljem Dragišom Matićem (1939-2022), i na slici desno: pisac knjige "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo", dr Milivoje Došenović, u razgovoru sa Dragišom Matićem Učom (snimak: Aleksandar Agić, kamerman novosadske "TV Panonija", u Klubu muzeja "Mihajlo Pupin", Idvor, jugozapadni Banat 19. marta 2016. godine).

 

 

NOVI MOST MIHAJLA PUPINA PREKO DUNAVA

POVEZUJE BANATSKU I SREMSKU STRANU

(Izgradili su ga arhitekti i neimari Narodne Republike Kine)

 

Most Mihajla Pupina - pogled sa zemunske strane, u pravcu Borče

(Snimak: dr Milivoje Došenović, 19. marta 2016)

 

Most Mihajla Pupina preko Dunava - spaja Banat sa Sremom

(Snimak: dr Milivoje Došenović, 19. marta 2016)

    

Prof. dr Zoran Lovreković, doktor nauka informacionih tehnologija sa Univerziteta u Novom Sadu, recenzent knjige: "MIHAJLO PUPIN - njegov život i njegovo delo", autora dr Milivoja Došenovića, književnika (snimak: Aleksandar Agić, "TV Panonija", u egzotičnom ambijentu čarde-splava "Dunavac" kod Futoga, 3. juna 2016).

 

U sredini slike: dr Milivoje Došenović, glavni i odgovorni urednik, osnivač i strategijski producent novosadske izdavačke kuće "Domla-Publishing", sa poslovnim saradnicima. Sleva: Ana J. Kanban, profesor književnosti, lektor i korektor knjige: "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo", pored recenzenta knjige prof. dr Zorana Lovrekovića. Sa desne strane: Tel Jene, direktor preduzeća za importovani grafički repromaterijal "Elit-pak" iz Novog Sada, sedi pored Saše Pušića, direktora štamparije "SP print" iz Novog Sada, koja je kvalitetno štampala razna dela dr Milivoja Došenovića (snimak: Aco Agić, "TV Panonija", u čardi-splavu "Dunavac" 3. juna 2016).

 

U POSETI MANASTIRU SVETI DIMITRIJE - VELIKA REMETA

KNJIGA O PUPINU - DOČEKANA UZ GUSLE IGUMANA ARHIMANDRITA STEFANA

U poseti manastiru Sveti Dimitrije Velika Remeta na Fruškoj gori, glavni ulaz kroz manastirsku kapiju

(Snimak: dr Milivoje Došenović, 27. avgusta 2014)

 

Manastir Velika Remeta, osnovao je kralj Dragutin krajem druge polovine XIII veka ili po predanju početkom XIV. Manastir je na početku XVI veka nosio ime Dmitrijevski, da bi i svoj naziv Velika Remeta poneo od 1562. godine.

(Snimak: dr Milivoje Došenović, leta Gospodnjeg, 27. avgusta 2014) 

 

Iguman manastira Velika Remeta, arhimandrit Stefan (Vučković), sa jednim od izdanja knjige: "Mihajlo Pupin - njegov život i njegovo delo" (romansijerska monografija), autora dr Milivoja Došenovića, književnika, koja je dobila svoje mesto u drevnoj manastirskoj biblioteci. Recenzent knjige je prof. dr Zoran Lovreković, doktor nauka informacionih tehnologija sa Univerziteta u Novom Sadu. Pored knjige o Pupinu, pisac dr Milivoje Došenović je poklonio arhimandritu Stefanu za manastirsku biblioteku Velika Remeta još dve svoje knjige: "Spasenje" i "Pegazov let" (zbirke soneta i zbirke sonetnih venaca), iza kojih su stali ugledni recenzenti Arhimandrit Teodor (Suvajdžić) duhovnik manastira Ravanica iz Vrdnika, igumanija manastirska mati Anastasija (Ružica Popović), i prof. dr Radovan Čokorilo, profesor emeritus sa Univerziteta u Novom Sadu. Snimci ispred manastirske knjižare i kod manastirskog konaka: dr Milivoje Došenović, 27. avgusta 2014. godine.

 

Blagoslov sa posvetom arhimandrita Stefana (Vučkovića), igumana sremskog manastira Velika Remeta, koju je svojeručno napisao dr Milivoju Došenoviću - u poklonjenoj knjizi: "VELIKA REMETA - manastir Svetog Dimitrija" autora Duška M. Kovačevića. Uz vrednu monografiju o istorijatu drevnog manastira Velika Remeta, arhimandrit iguman Stefan, poklonio je dr Milivoju Došenoviću i DVD (digitalni versativni disk) o manastiru u slici i reči...

(Leta Gospodnjeg, 27. avgusta 2014. godine)

 

U manastiru Velika Remeta, iskrenu dobrodošlicu književniku, pesniku i romansijeru dr Milivoju Došenoviću, uz dve vrste gusala, izuzetne pevačke kvalitete i manastirsko vino - poželeo je iguman i arhimandrit Stefan (Stanko Vučković). Snimke napravio u igumanskoj kancelariji: dr Milivoje Došenović, 25. aprila 2018. godine.

 

 Deo fonda vrednih knjiga u biblioteci manastira Sveti Dimitrije - Velika Remeta

(Snimak: dr Milivoje Došenović, 25. aprila 2018)

 

Dr Milivoje Došenović, blagosloveno je dočekan u manastiru Velika Remeta, lično od igumana i arhimandrita Stefana (Stanka Vučkovića). Snimci monaha u sali manastirske biblioteke, leta Gospodnjeg, 25. aprila 2018.

 

Dr Milivoje Došenović (snimak u Novom Sadu, 20. septembra 2020)

 

PRVA PRIVATNA IZDAVAČKA KUĆA U VOJVODINI

 

Publishing house Domla-PUBLISHING was founded on May 12, 1989 in Novi Sad, as one of the first private publishing houses in the former Yugoslavia, and was officially established as the first in the teritory of AP Vojvodina - Serbia. Their activity is purely publishing and bookstores: publishing of books, brochures, musical books and other publications...