Dr Milivoje Došenović: Nova Gajdobra - u ravnici Bačke (15. dopunjeno elektronsko izdanje, 2021)

xxxDr Milivoje Došenović: Nova Gajdobra - u ravnici Bačke (15. dopunjeno elektronsko izdanje, 2021)

 

   Romansijersko-monografsko književno delo dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra u ravnici Bačke"  (15. dopunjeno elektronsko izdanje, 2021), čitaocima nudi rečju i slikom u 8 glava, opširnu, autentičnu i  zanimljivu storiju o jednom vojvođanskom selu, smeštenom u pitomoj bačkoj ravnici.

 

     Knjiga, između ostalog, sadrži nostalgične slike i priče  o  bačkim vozovima, prugama i železničkim stanicama,  poljoprivrednim mašinama (traktorima, garavim lokomobilama i drvenim vršalicama), a sve se to danas veoma retko može videti. Najveći vojvođanski muzeji drevnih mašina i alata nalaze se u Poljoprivrednom muzeju u Kulpinu (u kompleksu zgrada pored nekadašnjeg dvorca-kaštela Đorđa Dunđerskog), i u Muzeju "Žeravica" u Novom Miloševu, opština Novi Bečej. Dozvolom oba muzeja, veliki broj zanimljivih fotografija, snimio je za ovu knjigu autor dr Milivoje Došenović.

 

    U vezi sa 5. glavom knjige "Kulturno-zabavni život sela" - autor dr Milivoje Došenović opisuje autentične događaje u kojima je i on sam bio akter, uz sačuvanu ličnu arhivu, počev od 1960. godine, koju je koristio (2006) za 1. izdanje knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke". Autorov bogat foto i tekstualni materijal je i iz vremena svirke dva vokalno-instrumentalna sastava, koja je on osnovao u Novoj Gajdobri: VIS "Dobosako" i VIS "Kamikaze" (1967-1970), zatim njegova obimna arhiva iz vremena kada je bio predsednik omladine u Novoj Gajdobri (1970-1971), kao i stariji foto-materijal, koji je autoru ove knjige ustupljen od bivših članova nekoliko vokalno-instrumentalnih sastava sa područja južne Bačke, a njima je i uručeno 1. izdanje knjige na velikoj promociji, koja je održana u prepunoj sportskoj hali Nove Gajdobre (23. decembra 2006).

    

     Knjiga sadrži ceo MATIČARSKI SPISAK svih koloniziranih meštana i porodica, naseljenih u Novoj Gajdobri od 1945/46. Ovaj prilog je i deo originalne arhive, koji je ustupljen autoru knjige dr Milivoju Došenoviću od Matične službe Nova Gajdobra - i ekskluzivno objavljen u 1. izdanju knjige iz 2006. godine. U okviru Spiska kolonista, u knjizi su objavljena i neka genealoška stabla porodica iz Nove Gajdobre, koje su to želele i autoru dostavile precizne podatke sa fotografijama.   IZDAVAČ KNJIGE                                                                                                                                                                          

 

SEĆANJE NA NAJBOLJEG BIBLIOTEKARA JUGOSLAVIJE I SRBIJE

I NJEGOVA PUNA PODRŠKA ZA KNJIGU "NOVA GAJDOBRA U RAVNICI BAČKE"

Sleva: prof. Đuro Kralj (1949-2014), geograf, pisac i najuspešniji direktor Narodne biblioteke "Veljko Petrović" iz Bačke Palanke, najbolji bibliotekar eks Jugoslavije i Srbije, dobitnik "Surepove" i "Oktobarske nagrade". Bio je jedan od najboljih kolega i prijatelja dr Milivoja Došenovića, književnika i osnivača PRVE privatane izdavačke kuće u Vojvodini, na čije promocije i književne večeri je rado odlazio u Novi Sad. Prof. Đuro Kralj je među prvima dao veliku podrku dr Milivoju Došenoviću i omogućio mu pristup u arhivsku građu, za pisanje dela: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke". U sredini je i posveta prof. Đure Kralja, koja se nalazi na prvoj stranici plave knjige (desno), iz koje je odobrenjem Đ. Kralja, autor knjige o Novoj Gajdobri, dr Milivoje Došenović - uneo u svoju knjigu kraće delove fizičkogeografskog i društvenogeografskog prikaza, uz nekoliko pedeoloških karata atara Bačke Palanke i Nove Gajdobre. Koautori knjige, zajedno sa Đurom Kraljem, uredno su naznačeni u Bibliografiji i fusnotama knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke", autora dr Milivoja Došenovića. 

     

 

Sleva: dr Milivoje Došenović, autor romansijerske monografije "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke", sa prof. Đurom Kraljem, direktorom Narodne biblioteke "Veljko Petrović" iz Bačke Palanke i njegovim bibliotekarom prof. Kajicom Daničićem (desna slika), od kojih je dobio važnu arhivu, koja se odnosila na podatke o opštinskom području Bačke Palanke (geografski položaj, pedeološke karte, istorijat i stanovništvo), uz punu podršku sa pisanje i objavljivanje najobimnije monografije o jednom selu. Snimci: Aleksandar Agić, kamerman novosadske "TV Kanal 9", u svečanoj sali Fakulteta za sport i turizam u Novom Sadu, 19. septembra 2007.    

  

Knjige nemačkih autora - ostavile su traga o naseljima Gajdobra i Nova Gajdobra. Pored Antona Šefera, koji je napisao nekoliko knjiga o bivšim nemačkim naseljima Nova Gajdobra i Gajdobra, o ovim selima pisali su i: Batšer Land, Georg Rutinger i Jozef Flok. Na levoj slici je knjiga nemačkog autora Jozefa Floka, koji je napisao delo: "Istorija zajednice Gajdobra i Nova Gajdobra" od njihovih početaka do 1958. godine. Ako se pažljivo pogleda naslovna strana korica knjige Jozefa Floka, uočavaju se dve crkve. Desno je sadašnja katolička crkva Svetog Martina u Gajdobri, a levo pored nje je crkva Svetog Karla (1913) u Novoj Gajdobri, brutalno srušena od posleratne vlasti u selu (1946). Desno: izvod iz starih mapa Bačke, kakve su objavljene u knjigama nabrojanih nemačkih autora (Virtemberg). Ova nemačka dela upisana su u bibliografiji knjige dr Milivoja Došenovića.

 

          Da biste čitali - kliknite levim tasterom miša na ovu naslovnu stranu          

          Da biste čitali - kliknite levim tasterom miša na ovu naslovnu stranu                  

Ulazak u Novu Gajdobru (snimak: dr Milivoje Došenović, u leto 2006)

   

Selo Nova Gajdobra iz daljine - zimski pejzaž u predvečerje (snimak: dr Milivoje Došenović, 2006)

  

 "NOVA GAJDOBRA - IN THE PLAIN OF BACKA"

(ROMANCE MONOGRAPH) 

OVO JE JEDINA NAPISANA KNJIGA O NOVOJ GAJDOBRI (OD 1945-2024)

Najveći deo slika (320) je iz lične foto-arhive autora knjige dr Milivoja Došenovića, zajedno sa savremenim fotografijama, koje je lično snimio autor ovog dela. Ostale slike, koje su striktno vezane za Novu Gajdobru, autoru knjige lično su ustupljene od žitelja sela i uz arhivarija: lovačkog društva "Zec", fudbalskih klubova "Mladi zadrugar" i "Soko", iz odbojkaške i šahovske arhive, kao i razne slike iz arhive Zemljoradničke zadruge "Jadran" u Novoj Gajdobri. U knjizi je spisak sa 1.614 koloniziranih meštana, naseljeni 1945-1946. godine u Novu Gajdobru, i Spisak je lično uručen autoru ove knjige od Matične službe u selu, i taj spisak se nalazi i u prvom izdanju knjige (2006). Ovo književno delo od 1-15. izdanja sadrži svoju urednu Bibliografiju sa 31 izvorom, koje je autor ove knjige naučno proučavao. Ali, posebno su naznačeni i izvori u fusnotama sa imenima autora, čiji delovi iz teksta knjige su u 1. i 2. glavi korišćeni u ovoj knjizi, zajedno sa tekstom autora ovog dela, uglavnom o kraćem istorijatu opštine i geografskim podacima Bačke Palanke i Nove Gajdobre, uz nekoliko pedeoloških karata. Ova knjiga nije hronologija ni hronografija, već romansijerska monografija. Autor se nije opširnije bavio statistikom, već životom i događajima. Slike, koje je snimio kamerman TV "Kanal 9" iz Novog Sada Aleksandar Agić, kao poslovni saradnik izdavačke kuće "Domla-Publishing", pripadaju ličnoj arhivi autora ove knjige. Od naseljavanja prvih kolonista Srba sa Kosmeta (1945), a potom iz BiH u Novu Gajdobru (1946), ovo je jedina objavljena knjiga o Novoj Gajdobri, koja je u potpunosti zadovoljila književnu i akademsku formu.

 

Da biste otvorili knjigu - kliknite levim tasterom miša na velike korice

Da biste otvorili knjigu - kliknite levim tasterom miša na velike korice

 

Sleva i u sredini: dr Milivoje Došenović, književnik, redovni član Društva književnika Vojvodine, autor knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke". Desno: recenzent knjige, prof. dr Radovan Čokorilo, pedagog i psiholog (profesor emeritus), Katedra za društveno-humanističke nauke sa Univerziteta u Novom Sadu, i nekadašnji predsednik Skupštine opštine Nevesinje u Republici Srpskoj (Federacija BiH).

 

Dr Milivoje Došenović, književnik, pesnik, romansijer, haiđin haikua

(Snimci u Novom Sadu, 20. septembra 2020. godine i 10. februara 2021)

  

"NOVA GAJDOBRA - U RAVNICI BAČKE"

(romansijerska monografija) 

 

IZVOD IZ PRVE RECENZIJE

 

    Da spase i otme od zaborava što se još spasiti može, pisac u ovom obimnom romansijersko-monografskom djelu u osam glava piše umjetnički ekspresivno i naučno objektivno, potkrepljujući sve to vizuelnom efektivom onovremenih i savre-menih fotografija.

 

    Pisac je u knjizi vješto ukomponovao i sopstvene autobiografske porodične sadržaje sa sadržajima iz života njemu dragih zavičajnih ljudi i time ovo romansijersko-monografsko djelo učinio razumljivim i sebi i drugima. Stoga ova knjiga ima dušu pjesnika i tijelo naroda, i zato je ona široka, pitoma i opojna baš kao što je ravnica novogajdobranska, bačka, vojvođanska...

 

      Posebna vrijednost knjige ogleda se i u tome što je autor dr Milivoje Došenović na jedan nov i originalan način držeći u jednoj ruci umjetničku imaginaciju a u drugoj naučnu racionalu - ispričao toplu i istinitu priču o svom zavičaju... 

 

    Novi Sad, 2006.                                                    RECENZENT KNJIGE

Prof. dr Radovan Čokorilo

pedagog i psiholog

 Univerzitet u Novom Sadu

    

Zgrada Osnovne škole "Aleksa Šantić" iz Gajdobre (snimak: dr Milivoje Došenović, 2006), i na slici desno: prvi direktor osmogodišnje škole Čedomir Milojković, rođen u selu Miloševo kod Jagodine 1914. godine, a umro 2000. godine u Gajdobri. Bio je direktor OŠ "Aleksa Šantić" za Gajdobru i Novu Gajdobru od 1945-1960. Slike iz knjige dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke" (romansijerska monografija) 15. izdanje 2021.

   

Stara osnovna škola u Novoj Gajdobri, i sadašnja "Aleksa Šantić" (snimci: dr Milivoje Došenović, 2006) 

 

 

IZVOD IZ FOTO-GALERIJE PRVOG ĐAČKOG DOBA AUTORA KNJIGE

Đaci 1. razreda Osnovne škole Nova Gajdobra, sa svojom učiteljicom Radmilom Rodić, 13. juni 1958. 

(Iz lične foto-arhive dr Milivoja Došenovića, i knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke")

 

Đaci 2. razreda Osnovne škole u Novoj Gajdobri, sa učiteljicom Radmilom Rodić, 1959. 

(Iz lične foto-arhive dr Milivoja Došenovića, i knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke")

 

 

GENERACIJA NOVOGAJDOBRANSKIH OSNOVACA SA UČITELJEM ARSOM  

Đaci IV razreda Osnovne škole iz Nove Gajdobre, sa učiteljem Arsenijem Stojanovićem Arsom, 12. juna 1961.

(Iz lične foto-arhive dr Milivoja Došenovića, i knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke")

  

Nezaboravna fotografija iz đačkog doba. Školski drugovi (iz IV razreda osnovne škole u Novoj Gajdobri, 1961), zdesna: Radovan Mrdić, Zdravko Kosjerina, Milivoje Došenović i Milorad  Đ. Ćulibrk (foto: Josip Buconjić Jozo).

 

NOVOGAJDOBRANSKI UČENICI, SA NASTAVNIKOM MILOŠEM ŠIĆARSKIM 

Đaci VII-1 razreda Osnovne škole Nova Gajdobra, sa razrednim starešinom i nastavnikom biologije Milošem Šićarskim. Donji red, sleva: Novka Jović, Zora Dragović, Dušanka Lučić, Nevenka Kosić, Jelica Damjanac, Nevenka Š. Kovačević, Zdravko Kosjerina, Milorad Ćulibrk i Radovan Mrdić. Gornji red, sleva: Milena Damjanac, Zora Radun, Cvijeta Žarković, Joka Kajtez, Dušanka Savić, Nevenka R. Kovačević, Slavojka Bukvić, Radmila Knežević, Mara Nadaždin (u sredini slike razredni starešina Miloš Šićarski), Mila Kuljić, Branko Kovačević, Rade Dangubić, Milivoje Došenović, Nikola Milivojević, Miroslav Mijanović i Momčilo Ivanković (foto: Josip Buconjić, 6. juna 1964. godine, iz foto-arhive pisca knjige dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke"). 

 

Sleva: Milivoje Došenović, kao maturant VIII razreda Osnovne škole u Novoj Gajdobri, sa svojom školskom drugaricom Marom G. Nadaždin, sa kojom je sedeo u klupi iz VII i VIII razreda. Snimci sa maturskog albuma OŠ Nova Gajdobra, u proleće, krajem meseca maja 1965. godine "Foto-Petrović" iz Bačke Palanke (slike su deo obimne foto-arhive dr Milivoja Došenovića, koja je korišćena u knjizi "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").

 

IZ KULTURNO-ZABAVNOG ŽIVOTA NOVE GAJDOBRE

 (POČETKOM DRUGE POLOVINE XX VEKA, NOVA GAJDOBRA, 1960-1970)

Na bini doma kulture u Novoj Gajdobri: peva Borivojka Ćorović, sa leve strane na gitari Marko Kurilić, desno sa harmonikom Mijo Jovanović, a u pozadini skroz levo: predsednik novogajdobranske omladine Ratko Čerović (1942-2019). Iz foto-arhive Marka Kurilića, 1960. godine, ustupljene za knjigu: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke".

 

Prvi novogajdobranski vokalno-instrumentalni sastav "DOBOSAKO", ostao je upamćen kao svetla tačka zlatnog doba kulturno-zabavnog života u Novoj Gajdobri. Tada bejaše  i vreme najbolje muzike, mladalačkih ljubavi, najboljih igranki uz prve gitare, kada se miris iz lipovog parka prostirao i danju i noću bačkim selom... Prvi novogajdobranski bend VIS "Dobosako", osnovali su u rano proleće 1967. godine četvorica školskih drugova: Milivoje Došenović (ritam i solo gitara), Rajko Bošković (bas gitara), Mirko Sabljić Ćile (solo gitara) i Branko Kovačević (bubnjevi). Uz podršku svog beogradskog menadžera i entuzijaste Marka Kurilića, čije su sjajne arhivske fotografije snimljene njegovim foto-aparatom. Inserti iz knjige autora dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke" (romansijerska monografija), čije je prvo izdanje štampano 2006. godine, a knjiga je objavljena i u 15. dopunjenom elektronskom izdanju 2021. Može se čitati na Internetu (Google Chrome). 

       Zahvalnica Zoranu Kašikoviću: Pre četiri decenije (1980), negative filma o novogajdobranskom VIS "Dobosako", pronašao je u jednoj fotografskoj radnji u centru Bačke Palanke, Novogajdobranin Zoran Kašiković,  koji je uradio jednu kolekciju slika za sebe, a drugu kolekciju za nekadašnjeg gitaristu i frontmena VIS "Dobosako" - dr Milivoja Došenovića.

 

 

VIS "DOBOSAKO",  NOVA GAJDOBA - ISPRED SEOSKE TRAFIKE (1967)

Sleva: Branko Kovačević Kole (bubnjevi), Mirko Sabljić Ćile (solo gitara), Milivoje Došenović (ritam i solo gitara) i Rajko Bošković (bas gitara)Kada je osnovan prvi novogajdobranski VIS "Dobosako", u susednom selu Gajdobra (Stara) nije postojao nijedan muzički bend, pa je deo omladine iz Gajdobre dolazio na igranke u novogajdobranski dom kulture.  Snimak: Marko Kurilić, u Novoj Gajdobri, početkom proleća 1967. godine.

 

Napomena: Više čitalaca iz Srbije i regiona, putem našeg i-mejla postavilo je pitanje, kako je moguće da član benda "Dobosako" (drugi sleva na gornjoj slici) naš nekadašnji gitarista Mirko Sabljić, ispred stare trafike, drži u ruci mobitel, kada iz te godine (1967) nije postojala takva sprava telekomunikacija? Odgovor autora knjige je: "U desnoj ruci našeg gitariste (drugi sleva) nije mobilni telefon, već on drži svoje sunčane naočare."

 

Originalan plakat za igranke VIS "DOBOSAKO" (rađen u štampariji "Branko Bajić", Bačka Palanka, 1967), i slika desno: zajednički snimak članova benda VIS "DOBOSAKO", kod starog crkvenog parka, zdesna: Milivoje Došenović (ritam gitara), Rajko Bošković (bas gitara), Mirko Sabljić Ćile (solo gitara), Branko Kovačević Kole (bubnjevi). Frontmen benda i gitarista Milivoje Došenović, bio je ritmaš, ali je često preuzimao i ulogu solo gitariste, pa je njegov omiljeni instrumental bio od američke grupe "The String-A-Longs" iz 1961. godine pod nazivom "Točkovi" (Wheels), kao i kompozicija "Kuća izlazećeg sunca" (House Of The Rising Sun) od  "The Animals", sa kojima je VIS "Dobosako" uglavnom započinjao novogajdobranske igranke. Snimke napravio menadžer novogajdobranskog benda Marko Kurilić, u Novoj Gajdobri, početkom proleća 1967.

  

 

Jedan od prvoosnovanih bendova u jugozapadnoj Bačkoj VIS "DOBOSAKO" Nova Gajdobra iz 1967. godine.  Levo, članovi benda: Milivoje Došenović (ritam gitara), Rajko Bošković (bas gitara), Mirko Sabljić Ćile (solo gitara), Branko Kovačević Kole (bubnjevi). Na fotografiji desno: Svetozar Šain Ćećo (1943-2003), bio je nekadašnji vokalni solista VIS "Dobosako", koji je imao izuzetne glasovite kvalitete, a njegova omiljena vokalna kompozicija uz pratnju VIS "Dobosako" bila je "Suze liju plave oči" od tad popularnog pevača Ivice Šerfezija  (iz foto-arhive dr Milivoja Došenovića, književnika, i njegovog dela: "NOVA GAJDOBRA - u ravnici Bačke").

 

Jedna od prvih vokalno-instrumentalnih grupa sa područja južne Bačke, osnovana je početkom proleća 1967. godine pod imenom VIS "DOBOSAKO" iz Nove Gajdobre. Sleva: Milivoje Došenović (ritam gitara), Rajko Bošković (bas gitara), Mirko Sabljić (solo gitara) i Branko Kovačević (Bubnjevi). To je bilo doba prvih električnih gitara, "skidanje" hitova sa Radio Luksemburga, to bejaše vreme kvalitetne muzike, romantično doba mladosti, zaljubljenosti, sa prepuno ideala. Snimak: Marko Kurilić, Nova Gajdobra, početak proleća 1967. godine.

 

VIS "DOBOSAKO" - Nova Gajdobra, na slici sleva: Branko Kovačević, Mirko Sabljić, Milivoje Došenović i Rajko Bošković (snimak: menadžer novogajdobranskog benda Marko Kurilić, prvi dani proleća, Nova Gajdobra, 1967).

 

Autor ove knjige dr Milivoje Došenović, posebno se zahvaljuje Marku Kuriliću, koji je napravio nezaboravne snimke VIS "Dobosako" u Novoj Gajdobri. Takođe se autor ove knjige zahvaljuje i Zoranu Kašikoviću rodom iz Nove Gajdobre (živi u inostranstvu), koji je pronašao u fotografskoj radnji u Bačkoj Palanci naše davne filmove (iz 1967), na kojima su ostali ovi prelepi kadrovi, i sećanje na novogajdobranski VIS "Dobosako"... 

 

 VIS "KAMIKAZE" - NOVA GAJDOBRA (1968-1970)  

 

ČLANOVI NOVOGAJDOBRANSKOG BENDA VIS "KAMIKAZE" (1968-1970)

Posle prvog novogajdobranskog benda VIS "DOBOSAKO", koji je svirao u periodu 1967-1968. godine, a  nakon njegovog rasformiranja, osnovan je u Novoj Gajdobri i drugi bend VIS "KAMIKAZE" (1968), koji su sačinjavali momci: Milivoje Došenović (ritam gitara), Miroslav Štrbac Mišo (solo gitara i vokal), Rajko Bošković (bas gitara) i Jovo Nadaždin (bubnjevi). Ime VIS "KAMIKAZE" dao je ritam gitarista Milivoje Došenović. Ovaj bend je skidao i svirao muziku: The Shadows, The Beach Boys, Crvenih koralja, Crnih bisera, Džentlmena, Zlatnih dečaka, The Beatles, The Rolling Stones itd. Omiljene i nezaboravne kompozicije "KAMIKAZA" za održavanje plesa bile su: "20.000 milja pod morem", "Apači", "Driftin", "Kotači" (Wheels), "Kuća izlazećeg sunca" (House Of The Rising Sun) od "The Animals", kao i popularni hit "Mramor kamen i željezo" (Drafi Deutschera: "Marmor, Stein und Eisen bricht", ili sa prepevom od zagrebačkih "Robota"). Bend "KAMIKAZE" je svirao u Novoj Gajdobri i po mestima Južnobačkog okruga, a zapažen nastup imao je 1968. godine i u velikoj sali Ekonomske škole u Bačkoj Palanci. Sredinom leta 1970. godine bend se rasformirao. Milivoje Došenović, izabran je za predsednika omladine u Novoj Gajdobri početkom 1970. godine, na kom je mestu bio do jeseni 1971. godine, nakon čega se preselio u Bačku Palanku. Na slikama su svi članovi novogajdobranskih "KAMIKAZA" (iz knjige dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke" - romansijerska monografija).

 

DOM KULTURE U NOVOJ GAJDOBRI - NEKAD I SAD

OVDE SU OSNOVANI I ZAPOČELI SVIRKE VIS "DOBOSAKO" I VIS "KAMIKAZE" 

Sleva: dom kulture u Novoj Gajdobri, kakav je izgledao na praznik 1. maja 1967. godine (crtež-naiva dr Milivoja Došenovića). Dom je spolja imao velika dvokrilna drvena vrata, koja su se otvarala masivnim ključem, a iza njih su bila još jedna vrata. Svi prozori su bili drveni i po vertikali visoki. Pored drvenih glavnih vrata bio je i jedan veoma važan prozor, koji je služio pri prodaji ulaznica za razne predstave, koje su se održavale u domu, a iznad velikih drvenih vrata bio je takođe jedan prozor, na koji bi aktuelni predsednici omladine ili njihovi pomoćnici isturali veliki visokoomski zvučnik od 150 vati, preko koga je išao razglas i muzika sa singl i LP gramofonskih ploča, dok je snagu gramofonu davalo jedno plavo "hi-fi" pojačalo od 25 vati. Unutrašnjost doma: drveni patos koji se mazao mašinskim uljem radi zaštite od truleži. Drveni patos je služio i kao podijum za igranke, a oko njega su bile raspoređene stabilne dugačke klupe na koje je ukupno moglo da se smesti i preko 200 posetilaca. Kada bi se održavale predstave na bini, klupe bi bile poređane u pravcu pozornice, na kojoj je bila okačena velika  roze plišana zavesa. Dom se grejao sa dve masivne švapske peći na drva i ugalj. U ovom domu kulture u bačkom selu Nova Gajdobra, zatreštali  su  zvuci  električnih gitara jednog od prvih vokal-no-instrumentalnih sastava u Jugozapadnobačkom okrugu, pod imenom VIS "DOBOSAKO", a potom i VIS "KAMIKAZE" Nova Gajdobra. Na slici desno: dom kulture u Novoj Gajdobri, nakon renoviranja stolarije i fasade (snimak: dr Milivoje Došenović, 2006. godine, foto-materijal iz knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").  

    

Marko Kurilić, nekadašnji menadžer VIS "DOBOSAKO" i VIS "KAMIKAZE" Nova Gajdobra (period 1967-1970), došao je iz Beograda i sa svojom suprugom Milicom - bio je gost u kući književnika dr Milivoja Došenovića u Novom Sadu. Naravno, Marko nije mogao odoleti, a da ne uzme u ruke jednu od domaćinovih kolekcionarskih gitara, i da kao nekad zasvira lagani begin iz C-dura (snimci: dr Milivoje Došenović, Novi Sad, 4. oktobra 2013). 

 

SEĆANJE NA VIS "CRNE LALE" (SILBAŠ, 1967 - 1970) 

 

U jesen 1967. godine, u malenoj poslastičarnici pod imenom "Crne lale", u bačkom selu Silbaš, osnovan je istoimeni bend  VIS "CRNE LALE", a  prvu postavu sačinjavali su, gornja slika sleva: Tihomir Jovanović Tima (solo gitara), Dragomir Pejak Kum (ritam gitara), Gojica Periškić (bubnjevi), Janko Slabinski (bas gitara), snimljeni sa vlasnikom silbaške poslastičarnice "CRNE LALE" Memedom Mustafijem. Na slici levo: VIS "CRNE LALE" sa vlasnikom  silbaške poslastičarnice, a na donjoj desnoj slici: standardna postava VIS "CRNE LALE" sa Negoslavom Pejakom, koji je svirao zvečke i udaraljke, i sa nima je vlasnik poslastičarnice Memed Mustafi (snimci u Silbašu iz 1967-1968). Sve slike je ustupio bivši gitarista "Crne lale" Tihomir Jovanović Tima - piscu dr Milivoju Došenoviću, autoru knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke".

Druga postava VIS "CRNE LALE" iz Silbaša, sleva: Tihomir Jovanović Tima (ritam gitara), Momčilo Nikolić Bili (bas gitara), Branislav Milošević Blek (bubnjevi), Pera Perić (vokal), Žikela Saitov (solo gitara). Snimak u Novom Sadu 1969. Na slici desno: bivši bas gitarista  benda "CRNE LALE", Moma Nikolić (1952-2022), sin čuvenog Crnog Steve tamburaša iz Silbaša,  bio je nekadašnji član Janikinih Osam tamburaša s Petrovaradina, a od 1988. godine živeo je u Los Anđelesu i Kanadi, nastupajući veoma aktivno u SAD kao kontrabasista i primaš. (Foto-materijal za knjigu dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke", 15. dopunjeno elektronsko izdanje, ustupio je piscu knjige  nekadašnji gitarista  VIS "CRNE LALE" iz Silbaša, Tihomir Jovanović Tima). 

 

Pravoslavna crkva Svetog Jovana Zlatousta, u selu Silbaš (opština Bačka Palanka). Crkva je podignuta između 1755-1790. godine, a jedan od prvih pravoslavnih sveštenika bio je prota Ignjatije Nikolić. U drugoj polovini XVIII veka postavljen je ikonostas sa posebnom baroknom rezbarijom, dok je delimična konzervacija ikonostasa rađena 1967. godine, a dopunjena je početkom XXI veka. Crkvena slava u selu Silbaš - tradicionalno se proslavlja svakog 26. novembra (snimci: dr Milivoje Došenović, leta Gospodnjeg, 2006-2016. godine).

 

 GAJDOBRA - SELO U JUŽNOBAČKOM OKRUGU  

 

Uvažavanje različitosti konfesija. Sleva: katolička crkva Svetog Martina u selu Gajdobra, i desno: pravoslavni hram u Gajdobri, sa imenom Crkva Svetih apostola Petra i Pavla (snimci: dr Milivoje Došenović, 2006).

   

Institucije kulture u bačkom selu Gajdobra: zgrade mesne biblioteke "Veljko Petrović" i nekadašnjeg bioskopa u centru Gajdobre, pre nego što je porušena ograda ispred zgrade bioskopa, koja je imala neprocenjivu istorijsku, arhitektonsku i muzejsku vrednost, budivši lepu nostalgiju (snimak: dr Milivoje Došenović, u Gajdobri,  2006).

  

Nada Dedijer (iz Gajdobre), ugledna srpska novinarka, dugogodišnja žurnalistkinja lista "Nedeljne novine" iz Bačke Palanke. Njene brojne kolumne, reportaže i intervjui sa značajnim ličnostima iz sveta književnosti, sporta, nauke i kulture - davali su veliki doprinos uzdizanju pozitivnih vrednosti u našem društvu, gde je vodila veoma informativnu brigu o vojvođanskom selu, posebno u opštini Bačka Palanka, ali i u regionu. Kulturne rubrike u listu "Nedeljne novine", perom novinarke Nade Dedijer - dobijale su konstrukte dubine i širine informacija, a njen odnos prema izdavačko-knjižarskoj oblasti u Republici Srbiji - veliki je doprinos edukovanju mladih generacija (snimak: Aleksandar Agić, kamerman novosadske "TV Kanal 9", sa promocije knjige "Nova Gajdobra u ravnici Bačke", autora dr Milivoja Došenovića, sportska hala, Nova Gajdobra, 23. decembra 2006). I desno: logotip lista "Nedeljne novine", koje su počele sa izlaženjem 1. januara 1965. godine, a 2015. godine obeležile pola veka postojanja. U ovom listu su bili vrsni urednici: Slavko Obradović, Radovan Vujović, Svetozar Tomić, Mirko Agić, Nada Dedijer...Ugledu nedeljnika su godinama doprinosili i vrsni novinari, a list i danas opstaje.

 

BAČKI GARAVI VOZOVI, ŠINOBUSI, PRUGE, ŽELEZNIČKE STANICE...

Železnička stanica Gajdobra, pogled sa perona i iz pravca nekadašnje gostione "Zelengora"

(Snimci: dr Milivoje Došenović, 2006)

 

Parna lokomotiva je vukla čuveni "somborac" ili "severni voz", koji je nekada redovno saobraćao na relaciji Sombor-Bogojevo-Odžaci-Ratkovo-Parage-Silbaš-Gajdobra-Maglić-Bački Petrovac-Futog-Novi Sad. Voz je imao vagone sa drvenim sedištima (2. klase) i sa tapaciranim sedištima (1. klase) uz vagonski restoran. Za ovaj "severni voz", železničku stanicu u Gajdobri, ali i za veliku novosadsku železničku stanicu, vezane su mnoge nostalgične i romantične uspomene, koje u sebi verno nosiše nekadašnji đaci, studenti i radnici, što putovaše ovim popularnim vozom - sa severa do juga bačke ravnice. Slike podsećaju na vremena između 1960-1972. godine: nekadašnji voz "somborac" tutnji kroz bačku ravnicu prekrivenu snegom i maglom, prolazak voza kroz staru Detelinaru u Novom Sadu, fotografije novosadske železničke stanice (spolja i iznutra), koje uvek pokreću nostalgiju (iz foto-materijala železnice, u knjizi dr Milivoja Došenovića: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").

 

Nekadašnji čuveni putnički voz "somborac", saobraćao je prugom Novi Sad - Sombor (preko Gajdobre)

(Slika krajem šezdesetih godina XX veka, iz foto-arhive: železnica Sombora) 

 

Sleva: parna lokomotiva (51-073) koja je vukla čuveni putnički voz  "somborac", miruje u  Somboru, odakle je nekada i kretala ka jugu bačke ravnice. Slika desno: unutrašnjost jednog od nekadašnjih vagona, što podseća na dobra stara vremena (foto-materijal preuzet iz železnica Sombora u knjizi "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").

 

Frontal glavne železničke stanice u Novom Sadu (snimak: dr Milivoje Došenović 10. jula 2006)

 

Železnička pruga Nova Gajdobra - Bačka Palanka, budi davne uspomene

Početkom 1894. godine dobijena je koncesija za izgradnju pruge Bačka Palanka - Feketić. Pruga je izgrađena i prvi voz  iz Bačke Palanke za Feketić krenuo je 20. oktobra 1896. godine. Prugom su saobraćala tri para vozova, a pruga je imala železničke stanice u Staroj Palanci, Novoj Gajdobri, Gajdobri, Silbašu i Despotovu. Nekada su ovom prugom tutnjali putnički vozovi sa parnim lokomotivama, šinobusi i teretni vozovi (slika levo). Na desnoj strani je nekadašnja železnička stanica u Novoj Gajdobri  (snimci: dr Milivoje Došenović, sredinom leta 2006).

 

Nekad u vreme vozova i šinobusa prugama Južnobačkog okruga (1946-1970), i donja slika: očuvana pruga Bačka Palanka - Gajdobra, pogled u pravcu Gajdobre (snimak: dr Milivoje Došenović, Nova Gajdobra, 2006).

 

Stara železnička stanica u Bačkoj Palanci (snimci: dr Milivoje Došenović, 10. avgusta 2019. godine, insert iz njegove knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke", 15. elektronsko izdanje, 2021).

 

Železnička pruga i regionalni asfaltni put, koji vode  iz smera Bačke Palanke ka Novoj Gajdobri (fotografiju je snimio dr Milivoje Došenović, 10. avgusta 2019. Insert iz njegove knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").

 

ŠAHOVSKI VELEMAJSTOR LJUBOMIR LJUBOJEVIĆ

"SIMULTANKA" U NOVOJ GAJDOBRI (RESTORAN "SPORT", 1975)  

Na slici, šahovski turnir (simultanka) u Novoj Gajdobri: poznati velemajstor i državni reprezentativac Ljubomir Ljubojević, organizovao je "simultanku" protiv 30 tabli. Na slici je prikazan jednog dela najozbiljnijih protivnika slavnom Ljubojeviću: Jovan Janičić, Jagoda Drljača, Obrad Šuša i Boro Žarković. Rezultat je bio 29:1 za velemajstora Ljubojevića, a jedino je izgubio partiju od Novogajdobranina Gojka Šušnice. Slika je nastala u Novoj Gajdobri, 15. marta 1975. Iz knjige "NOVA GAJDOBRA - u ravnici Bačke", autora dr Milivoja Došenovića.

 

Prvi novi automobil "zastava 1300" (čuveni "tristać") iz 1974. godine, autora knjige dr Milivoja Došenovića

 

Književnik, dr Milivoje Došenović, na svom prvom novom "tristaću" iz 1974. godine, u blizini bašte njegovih roditelja, iza sela Nova Gajdobra, uz bent kanala Dunav-Tisa-Dunav (snimak u vreme Miholjdana, 1975).

 

 

SEĆANJE NA TRAKTORE-GUSENIČARE I DRVENE VRŠALICE

 U RAVNICI BAČKE (POČETKOM DRUGE POLOVINE XX VEKA) 

ORANJE "GARENJE" U RAVNICI BAČKE (NAKON ŽETVE PO NJIVAMA, IZMEĐU GAJDOBRE I MAGLIĆA)

Traktor guseničar "DT-54-A" (proizvodnja SSSR), vuče plug "hardi" i plitkim oranjem ljušti strnjište (gari) bačke njive, jednog leta, početkom druge polovine XX veka. Ulje na platnu samoukog slikara Dušana Markovića, traktoriste iz sela Maglić (insert iz knjige dr Milivoja Došenovića: "NOVA GAJDOBRA - U RAVNICI BAČKE").

 

VRŠALICE SU PRE POJAVE KOMBAJNA DOVOŽENE U SVAKO DOMAĆINSTVO NOVE GAJDOBRE

Mađarska drvena vršalica s kraja 19. veka, marke "record-erdos Budapest", a proizvedene su i u Velikom Bečkereku (nekadašnja Austrougarska). Ovo je jedna vršalica iz ravnice Bačke (snimak: dr Milivoje Došenović, kod mlina u Stepanovićevu, Južnobački okrug, 2006. godine, iz knjige "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke").

   

Centar sela Nova Gajdobra, pogled iz lipovog parka (snimak: dr Milivoje Došenović, Nova Gajdobra, 2006)

 

 Regionalni put i železnička pruga  Bačka Palanka - Nova Gajdobra (snimak: dr Milivoje Došenović, 2006) 

  

 NAJMASOVNIJA KNJIŽEVNA SVEČANOST U NOVOJ GAJDOBRI (2006)

Književnik dr Milivoje Došenović, prezentuje svoju obimnu knjigu o Novoj Gajdobri

(Snimci: Aleksandar Agić, kamerman novosadske "TV Kanal 9", 2006)

 

Najmasovnija književna svečanost u bačkom selu Nova Gajdobra. Povodom publiciranja zavičajne knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke" (romansijerska monografija), autora dr Milivoja Došenovića, književnika i redovnog člana Društva književnika Vojvodine - sportska hala u Novoj Gajdobri, bila je ispunjena do poslednjeg mesta. Ovo je bila najveća svečanost u poslednjih 60 godina od dolaska kolonista u ovo bačko selo. Velika promocija (po sinopsisu) bila je upriličena pored besede autora knjige, i sa tri folklorne grupe "Blagoje Parović" iz Gajdobre (ženska i muška pevačka grupa) i "Jovan Dučić" iz Nove Gajdobre, koje su održale veličanstven prikaz narodnih pesama i igara iz vremena naših predaka, dok su literalne sekcije učenika Osnovne škole "Aleksa Šantić" iz oba sela, prezentovale izbor iz najboljih soneta autora knjige dr Milivoja Došenovića. Cela dvočasovna svečanost bila je tad propraćena i snažnim zvucima električnih gitara nekadašnjih članova novogajdobranskih bendova "Dobosako" i "Kamikaze", uz poznati vokal popularnog Momira Ivkovića Pidže iz Gajdobre. Velika novogajdobranska promocija knjige bila je pokrivena sa tri kamere novosadske "TV Kanal 9". Promociju su pratili i eminentni novinari iz lista "Nedeljne novine" Bačka Palanka, Nada Dedijer i Dragan Zorić. Voditelj svečanosti bio je popularni novosadski novinar i publicista Milan Grbić "Bata Grba" (1953-2014), snimci: u Novoj Gajdobri, 23. decembra 2006.

  

Hram Sv. Vasilija Ostroškog (snimak: dr Milivoje Došenović, Nova Gajdobra, 12. januara 2019. godine), insert iz njegove knjige: "Nova Gajdobra - u ravnici Bačke" (romansijerska monografija, 15. elektronsko izdanje 2021).

  

IZVOD IZ PUBLICIRANIH NASLOVA IZDAVAČA

For the best book on Pupin - diploma and gold medal

"Selakova nagrada" - dr Milivoju Došenoviću, za Najbolju knjigu o Mihajlu Idvorskom Pupinu u Republici Srbiji 2014. godine (diploma i zlatna medalja). Nagrada je uručena povodom 160-godišnjice od rođenja slavnog srpskog i svetskog naučnika prof. dr Mihajla Pupina, u rodnom Idvoru, 9. oktobra 2014. godine. Potpisnici na diplomi su: akademik prof. dr Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), uz potpis patentnog inženjera Milana Božića, predsednika Fondacije "Mladen Selak" za Republiku Srbiju, Beograd 2014.

 

 

Da biste otvorili knjigu soneta - kliknite levim tasterom miša

na velike korice 

 Da biste otvorili knjigu soneta - kliknite levim tasterom miša

na velike korice